Naselja

Naselje je najupečatljiviji elementi kulturnog pejzaža. Odražavaju karakteristike minulog razdoblja, a istovremeno su nositelji funkcionalne organizacije i žarišta preobrazbe prostora.

Svako naselje ima žarišnu (čvornu) ulogu prema svom okružju na koje djeluje gospodarskim i urbanotvornim funkcijama, kao što i brojni činitelji njegovog gravitacijskog područja utječu na njega.

Prema danas opće prihvaćenim shvaćanjima, suvremeno tehnološko društvo može se razvijati samo kao urbano društvo. Problem dakle nije urbanizacijski proces kao takav, već neki njegovi oblici i alternative: prevelika i neravnomjerna koncentracija stanovništva, neprimjeren sustav središnjih naselja, nesposobnost manjih naselja da samostalno stvore okolicu za ugodan život (što će u budućnosti biti jedan od ključnih kriterija za izbor mjesta stanovanja),…

Za potrebe prostornog uređenja Općine Kula Norinska analizirane su prošle i sadašnje strukture naseljenosti, te tendencije njihovih promjena, a zbog karaktera prostora posebna pozornost je usmjerena na ruralno i prelazno naselje i proces urbanizacije.

Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske kao jedan od primarnih zadataka prostornog planiranja određeno je ostvarivanje policentričnog razvitka države uz integraciju urbane i ruralne ekonomije, a kao jedan od najvećih problema pražnjenje seoskih područja i nagomilavanje prevelikog broja ljudi u nekoliko gradova. Prostorni razvoj mora se vratiti koncepciji gradova (mješovitih naselja) na malim udaljenostima, gdje su sve čovjeku bitne sastavnice života (stanovanje, rad, društveni život, odmor) grupirane zajedno u bližoj okolici.

Međutim pri tom su ostali nedefinirani načini rješavanja dvaju ključnih problema ruralnih područja, odnosno koncepcija održanja (razvoja) rijetko naseljenih područja i strategija razvoja poljoprivrede te njihov utjecaj na planiranje i uređenje prostora.

Za razumijevanje utjecaja naselja u prostoru, a naročito njegovog utjecaja na socioekonomsku preobrazbu okolnog prostora, neophodna su saznanja prvenstveno o njegovim funkcijama rada i stanovanja, te njihovom međusobnom odnosu.

Kako je stanovanje jedna od najvažnijih funkcija u naselju, najveći “potrošač” prostora i kapitala, logično je da bude i temeljni element prostornog planiranja (s tim da pojam stanovanja treba promatrati kao sustav: stan, usluge, opskrba, komunalna i društvena infrastruktura).

Stoga je postojeći stambeni fond posebno analiziran, a u svrhu promatranja ne samo kao posljedice, već i kao mogućeg značajnog razvojnog resursa (bez obzira ili baš zbog ubrzanog razvoja prometa), a o čemu će trebati voditi računa pri lociranju mjesta rada. Izjednačavanjem mobilnosti radne snage i tehnologije, odnosno usmjeravanjem radno intenzivnih investicija u prostor urbaniziranog seoskog naselja, upravo bi njihov postojeći stambeni fond mogao biti resurs preobrazbe i relativno ravnomjernog razvoja cjelokupnog prostora Općine.

Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije utvrđen je sustav središnjih naselja do razine općinskog središta Kula Norinska.

Temeljem svih izvršenih analiza može se zaključiti da:

  • Kula Norinska (uz ostvarivanje određenih preduvjeta i jačanja pojedinih funkcija) može izvršavati predviđene mu zadatke lokalnog središta

Obzirom na to može se utvrditi da za prostor Općine Kula Norinska ostaje optimalni model općinskog središta Kula Norinska i ostalih sedam naselja kao jedinstvene cjeline u prostornom smislu.

Po broju stanovnika (popis 2001. godine) najveći broj živi u naselju Krvavac 613 (31,83%). Slijede naselja po broju stanovnika:  Krvavac II 336 stanovnika (17,45%), Kula Norinska 302 stanovnika (15,68%), Momići 215 stanovnika (11,16%), Podrujnica 142 stanovnika (7,37%), Desne 130 stanovnika (6,75%), Matijevići 100 stanovnika (5,19%), Nova Sela 55 stanovnika (2,85%),te Borovci 33 stanovnika (1,71%).

Za uređenje i razvoj naselja temeljem sadašnje zakonske regulative namijenjen je prostor građevinskih područja naselja. Građevinska područja naselja moraju biti optimalne veličine i oblika, a zbog omogućavanja neometanog, ali održivog razvoja naselja, bez negativnih posljedica po naselje, okolni krajobraz i ukupni okoliš.

Obzirom na veličinu naselja Kula Norinska (općinsko središte) bit će izrađen plan nižeg reda kako je to definirano Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije (UPU-a) dok će izradu detaljnih planova uređenja (DPU-a) definirati ovaj plan.

Centar općinskog središta

Kako su od svih dijelova Plana građani najviše zainteresirani upravo za građevinska područja naselja, te da ih u pravilu zbog “navike” izgradnje na vlastitom zemljištu i podizanja cijene vlastitog zemljišta žele maksimalno proširiti, utvrđivanje građevinskih područja svih naselja treba u cilju smanjivanja utjecaja subjektivnih prosudbi i vanjskih pritisaka provesti kroz tri faze:

  • određivanje izgrađenih dijelova
  • određivanje ukupno potrebne veličine
  • određivanje razmještaja i oblika neizgrađenih dijelova te namjene građevinskog područja

Izgrađeni dijelovi naselja utvrđeni su obilaskom terena, te iz avio-foto snimaka,  s tim da se nije provjeravala legalnost građenja.

Nakon obilaska terena, ocjene postojećeg Prostornog plana “bivše” Općine Metković uočen je velik broj bespravno izgrađenih objekata izvan građevinskih područja. Postoji  i dio nenaseljenih objekata.

Za potrebe određivanja ukupno potrebne veličine građevinskih područja za općinsko središte Kula Norinska i ostala četiri naselja na području općine  treba utvrditi:

  • izgrađene dijelove građevinskog područja
  • planirane sadržaje u sustavu naselja
  • planirane demografske pokazatelje
  • gospodarske i razvojne pokazatelje
  • stanje i iskorištenost postojećeg građevinskog fonda
  • pravce preobrazbe i razvoja
  • smjernice i kriterije iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije
  • autonomne motivacije i vrijednosti lokalnih i privatnih aktera
  • sadašnje i planirane bruto gustoće stanovanja

Prije, odnosno za potrebe određivanja razmještaja i oblika neizgrađenih dijelova te namjene ukupnog građevinskog područja za naselja Kula Norinska, Nova Sela, Borovci, Desne, Podrujnica, Momići, Krvavac i Krvavac II, treba utvrditi još i:

  • povijesnu, zatečenu i planiranu morfologiju naselja
  • topografske i reljefno – klimatske činitelje
  • sadašnji i planirani stupanj urbanizacije
  • sadašnje i planirane tipove poljoprivrednih gospodarstava te zatečene i anticipirane razmještajte građevina na parcelama
  • posebne uvjete korištenja (prirodnu i kulturnu baštinu te krajobrazne vrijednosti)
  • posebna ograničenja u korištenju (zone zabrane izgradnje uz posebnu namjenu, vodozaštitna područja i zaštitne pojaseve)
  • posebne mjere uređenja i zaštite
  • naznačene i ostale moguće pravce i načine širenja (ili sažimanja) naselja
  • pokrivenosti pojedinih dijelova naselja prometnom i ostalom infrastrukturom
  • obvezu izrade prostornih planiva užih područja, načine usmjeravanja izgradnje u pojedina područja, pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju

Površine neizgrađenih dijelova građevinskih područja treba u pravilu rješavati popunjavanjem dijela postojećih “praznina” u zatečenoj strukturi naselja. U pravilu treba popunjavati samo praznine nastale rušenjem starih građevina i “preskakanjem” izgradnje (najčešće zbog “navike” izgradnje na vlastitom zemljištu), a praznine nastale organskim razvojem naselja ostavljati kao takve.

Nužno će biti i povećanje građevinskih naselja uz postojeće prometnice višeg ranga zbog konfiguracije terena koja ne omogućava gradnju pojedinih naselja na drugačiji način. Povećanja građevinskih područja naselja su neizbježna zbog porasta broja stanovnika.

Dubinu građevinskog područja treba odrediti prvenstveno temeljem analiza:

  • morfologije naselja
  • tradicijske širine, dubin i organizacije parcele
  • reljefa
  • planirane namjene

Prostornim planom «bivše» općine Metković utvrđena su građevna područja naselja i prostori za njihovo širenje. Ovim prostornim planom širenje naselja uz prometnice ne prelazi određene granice, a sama površina građevinskog područja naselja u osnovi se smanjuje.

Kula Norinska