PROTIV GORNJIH HORIZONATA

PROTIV GORNJIH HORIZONATA

Nakon mnogobrojnih i vrlo glasnih prosvjeda i upozorenja od građana doline Neretve, hrvatski ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović je konačno reagirao i nakon analize tima stručnjaka hrvatskog Ministarstva, zatražio da se Studija utjecaja na okoliš za zahvat izgradnje HE Dabara (“kičma” projekta Gornji horizonti u Republici srpskoj) koja je izrađena u Republici srpskoj, dopuni, te istu ujedno diplomatskim riječnikom proglasio nepotpunom i nestručnom.

Općina Kula Norinska je prva općina u dolini Neretve koje je službeno dala potporu  u borbi protiv projekta Gornji horizonti,  a ujedno je i donirala neovisnu inicijatvu okupljenu oko slogana „Spasimo dolinu Neretve – STOP GORNJIM HORIZONTIMA“ uviđajući općekoristan rad u borbi za opstanak sviju nas. Da li će sada mnoge institucije i poneki grad iz doline Neretve uvidjeti da je opasnost od Gornjih horizonata velika, ostaje tek za vidjeti. Stručnjaci u Ministasrtvu su uvidjeli.

Ovo je prva službena pobjeda Neretvana u borbi za pravo na istinu i normalan život glede Gornjih horizonata s hrvatskim institucijama, a ujedno i ozbiljna poruka onima koji su Gornje horizonte proglašavali bezazlenim projektom po dolinu Neretve. Zaključak Ministarstva je ukratko da projekt HE Dabar Gornji horizonti nije do kraja niti istražen niti predviđa posljedice za dolinu Neretve i njene žitelje,a iz svega proizlazi da postoji realna opasnost za dolinu i žitelje.

Ovdje prenosimo priopćenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode u cijelosti:

04.12.2012. – Ministar Zmajlović zatražio dopunu Studije utjecaja na okoliš za zahvat HE Dabar
‘Ne smijemo dozvoliti da se ugrozi stanje voda i ekosustava u Delti Neretve. Štoviše, moramo učiniti sve da se ono očuva i u budućnosti popravi.’ – istaknuo je ministar Zmajlović i zatražio dopunu Studije utjecaja na okoliš za zahvat HE Dabar u okviru projekta Gornji Horizonti.

Nakon uvida u ‘Studiju utjecaja na životnu sredinu HE Dabar’ koju nam je dostavilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ministar Zmajlović očitovao se u dopisu u ime Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH i zatražio dopunu Studije.

‘Utvrdili smo da nedostaju analize pojedinih sadržaja te da na osnovu postojećeg sadržaja nije moguće donijeti ocjenu da je Studija cjelovita i u potpunosti stručno utemeljena.’ – ističe ministar Zmajlović.

Po pitanju hidroloških podataka i analiza, podataka o vodnoj bilanci iz uzvodnog u nizvodni prostor, Studija nije odgovorila na osnovni cilj njene izrade, odnosno nije u potpunosti dala ocjenu utjecaja na okoliš. Prema projektnom zadatku, Studija je trebala dati takve procjene, i negativne i pozitivne utjecaje djelovanja sustava držeći se osnovne definicije integralnog upravljanja vodnim resursima. Rijeke ne poznaju državne granice i stoga nema druge opcije do integralnog pristupa, od izvora do ušća.

Također smatramo da nisu sagledani mogući utjecaji zahvata na prirodu. Studija nije uzela u obzir sve potencijalne utjecaje u prekograničnom području bioraznolikosti u cjelini s osvrtom na djelatnosti lokalnog stanovništva koje o takvoj bioraznolikosti ovise te možemo reći da Studija u ovom obliku nije stručno utemeljena ni relevantna.

U uvjetima promijenjenog vodnog režima do kojeg nedvojbeno dolazi zahvatima na HE Dabar, Studija mora sagledati i utjecaj na gospodarske aktivnosti u Delti Neretve, na poljoprivredu, lovstvo, plovnost, upravljanje akumulacijom i načinom evakuacije vode kod naizlaska uzvodnih vodnih valova, uzgoj školjaka, utjecaj zaslanjenja delte zbog smanjenja dotoka slatke vode i druge djelatnosti.

Provedba planiranog projekta dovela bi do značajnijih poremećaja u vodnim režimima i do smanjenja količine vode u slijevu Neretve, pa tako i u delti. Studija ne nudi konkretne podatke i ne sagledava posljedice za staništa, floru i faunu područja delte koja ovisi o stanju i zbivanjima u uzvodnom dijelu sliva Neretve. Zajedno s Hutovim blatom, dio delte u Hrvatskoj tvori cjelovit ekosustav koji na taj način u vidu negativnog utjecaja treba i sagledavati.

Važnost sagledavanja prekograničnog utjecaja svakog zahvata je tim veća jer se radi o ekološki jedinstvenom Ramsarskom području (močvare od međunarodne važnosti) kojega su na Ramsarski popis upisale obje države – područja Hutovo blato i Delta Neretve. Kroz Studiju nije istražen mogući utjecaj na Ramsarsko područje, na zaštićena područja i područja ekološke mreže koje se nalaze u obuhvatu zahvata te utjecaj na deltu Neretve i njene ekosustave u cjelini te nisu dosljedno primijenjene europska Okvirna direktiva o vodama i Direktiva o staništima.

Zaključno, pozivajući se na Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, zatražili smo dopunu Studije kako bismo nastavili s aktivnostima vezanim za provođenje javne rasprave na području Republike Hrvatske i konačno mišljenje u postupku.