{"id":3257,"date":"2012-03-22T08:14:36","date_gmt":"2012-03-22T07:14:36","guid":{"rendered":"http:\/\/kulanorinska.hr\/web\/?p=3257"},"modified":"2012-03-22T08:14:36","modified_gmt":"2012-03-22T07:14:36","slug":"glas-koncila-o-zupi-bagalovici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kulanorinska.hr\/?p=3257","title":{"rendered":"GLAS KONCILA O \u017dUPI BAGALOVI\u0106I"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Web stranica Op\u0107ine Kula Norinska prenosi op\u0161irnu reporta\u017eu poznatog katoli\u010dkog glasila &#8220;Glas Koncila&#8221; o \u017dupi Bagalovi\u0107i koja obuhva\u0107a Krvavac, Krvavac II, Kulu Norinsku, Matijevi\u0107e, Momi\u0107e i Podrujnicu:<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<p style=\"text-align: justify;\">U pitomom nizinskom neretvanskom slivu smjestila se op\u0107ina Kula Norinska. Nalazi se uz Neretvu ju\u017eno od Metkovi\u0107a na sjevernoj granici Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Pored Grada Metkovi\u0107a ome\u0111uju je gradovi Plo\u010de i Opuzen, te op\u0107ine Pojezerje i Za\u017eablje. Na sjeveru njezina je granica dr\u017eavna sa susjednom Republikom Bosnom i Hercegovinom. Ljepotu mjesta resi raznolika priroda, od brdovitog krajolika do nizinske i mirne Neretve. K tome, naselje rese ostaci drevnog kulturnog pejza\u017ea koji svjedo\u010de bogatu pro\u0161lost tih prostora. Po broju stanovnika iz popisa 2001, naji\u0161e ljudi \u017eivjelo je u naselju Krvavac, njih 613. U Krvavcu II. bilo je 336 stanovnika, sjedi\u0161te op\u0107ine Kula Norinska imala je 302 stanovnika, Momi\u0107i 215 Podrujnica 142 stanovnika, zatim Desne 130, Matijevi\u0107i 100, Nova Sela 55 i najmanji Borovci imali su 33 stanovnika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Neretva ih dijeli, a crkva spaja<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Premda po svom geopoliti\u010dkom ustroju, Kula Norinska pripada Dubrova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji, u crkvenoj podjeli mjesto pripada Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Sjedi\u0161te \u017eupe je Bagalovi\u0107, a pripada Neretvanskom dekanatu. \u017dupa je posve\u0107ena Karmelskoj Gospi. Granice op\u0107ine i \u017eupe se ne poklapaju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Don Augustin Radovi\u0107, \u017eupnik je \u017eupe Bagalovi\u0107, koja obuhva\u0107a mjesta Krvavac, Krvavac II, Kulu Norinsku, Matijevi\u0107e, Momi\u0107e i Podrujnicu te Privlaku. U predstavljanju \u017eupe \u017eupnik Radovi\u0107 isti\u010de da je terenski \u017eupa ra\u0161trkana jer pored okolnih sela, koja su smje\u0161tena po bre\u017euljcima, kroz \u017eupu protje\u010de Neretva, a nema mosta pa treba i\u0107i okolo preko Metkovi\u0107a ili ploviti la\u0111om. \u00bb\u017dupa Bagalovi\u0107 posve\u0107ena je Karmelskoj Gospi, pripada Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, od \u017eupe Desne odvojila se 1921. Neko\u0107 je obuhva\u0107ala cijeli taj kraj, a naselja su bila prete\u017eno po okolnim brdima. U \u017eupi Bagalovi\u0107 ve\u0107ina je autohtono stanovni\u0161tvo. Tu su iz okolnih sela mnogi doselili, dakle iz brda su selili k Neretvi, \u0161to \u0107e re\u0107i, ostali su na podru\u010dju \u017eupe, a samo su se spustili uz Neretvu. Tu je neko\u0107 bilo jako mo\u010dvarno tlo, a kako su se stjecali uvjeti, tako je narod doseljavao. Neznatan broj stanovnika doselio je u vrijeme posljednjeg rata. Prema statistici, \u017eupa Bagalovi\u0107 ima oko 1.420 stanovnika, dakle oko 440 obitelji. Na\u017ealost, kao i drugdje, i tu broj stanovnika opada u odnosu na 20, 30 godina ranije. Naprimjer, 1977. bilo je oko 1.800 stanovnika. Ove godine imamo 15 prvopri\u010desnika, a prvom razredu je osam u\u010denika. Na razini \u017eupe vi\u0161e je umrlih nego ro\u0111enih. Ta se brojka kre\u0107e oko petnaest. U Kuli Norinskoj je osnovna \u0161kola koju poha\u0111a oko 130 u\u010denika. Krvavac I. ima svoju osnovnu \u0161kolu, Momi\u0107i imaju svoju \u0161kolu. S druge strane Neretve, djeca iz Krvavca II. i Privlake idu u Metkovi\u0107 u \u0161kolu. Isto tako, u \u0161kolu dolaze u\u010denici i iz drugih \u017eupa u Kulu Norinsku, pa to nije pravo mjerilo stanja u \u017eupi kad su u pitanju u\u010denici. Tu je u Kuli Norinskoj osnovna \u0161kola prili\u010dno opremljena, ali nema djece. U \u017eupi se organizira kateheza prete\u017eno kroz interesne skupine. Tako imamo dvije skupine ministranata. Kako tu u \u017eupi, tako i u filijali u Momi\u0107ima, okupim djecu. S njima bude malo vjeronauka, malo \u010ditanja, malo pjevanja. Prvopri\u010desni\u010dka skupina je redovita na \u017eupnom vjeronauku, a isto tako i krizmani\u010dka. Radim u vi\u0161im razredima osnovne \u0161kole. No, kako nemamo dvoranu u \u017eupi, onda nam je ravnatelj izi\u0161ao u susret te dopustio da radimo u \u0161koli s djecom. U Kuli Norinskoj dovr\u0161avamo svoju dvoranu, onda \u0107e tamo biti redovita kateheza. \u010cini mi se da je puno potrebnije raditi sa starijima, s odraslima. Ljudi su tu pobo\u017eni i ho\u0107e do\u0107i, otvoreni su i kao zajednica jako dobro funkcioniraju. Ljudi tra\u017ee Boga, tra\u017ee sve\u0107enika. Ne treba njima ni elektri\u010dar ni politi\u010dar, nego sve\u0107enik, a na nama je \u0161to \u0107emo u\u010diniti, kako se postaviti svome sve\u0107eni\u0161tvu. Meni je \u017eelja dati ovom narodu ono zbog \u010dega sam me\u0111u njima, a to je pribli\u017eiti Boga, pomo\u0107i u ohrabrenju, u bezna\u0111u. To je prvotna uloga Crkve i to me odu\u0161evljava i raduje. Ako sam ja odu\u0161evljen svojim sve\u0107eni\u010dkim pozivom, svojom vjerom, svojom Crkvom, onda to nije problem prenijeti i drugima. Va\u017eno nam je zajedni\u0161tvo, zapravo da cijela \u017eupa bude kao velika obitelj, da primje\u0107ujemo jedni druge pored sebe te da se me\u0111usobno po\u0161tujemo.\u00ab<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Radi\u0161ni, pobo\u017eni, socijalno osjetljivi<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Govore\u0107i o stanovni\u0161tvu, \u017eupnik Radovi\u0107 ka\u017ee da je ondje narod jako radi\u0161an, pobo\u017ean, socijalno osjetljiv i solidaran. Mnogi \u017eive od poljoprivrede, a puno je zaposlenih bilo u Plo\u010dama ili Metkovi\u0107u. Prakti\u010dki, nema onih gladnih jer se brinu jedni za druge. Na Crkvu su jako vezani i redovito ve\u0107ina njih dolazi na misu, pristupa sakramentima, dr\u017ee jako do tradicije koja ih na neki na\u010din \u010duva od suvremenih po\u0161asti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00bbSvake nedjelje misa je u Momi\u0107ima u crkvi Gospe Fatimske i u \u017eupnoj crkvi Gospe Karmelske. Kako je iz Momi\u0107a daleko i\u0107i sedam kilometara do \u017eupne crkve, tamo se slavi misa. Zapravo, oni na neki na\u010din kao zajednica imaju sve. Crkva je tamo napravljena u ono te\u0161ko vrijeme, zapravo ra\u0111ena je u uvjetima kako se tada moglo. Upravo je nastojimo malo obnoviti, urediti, nadograditi ono \u0161to je prije nedostajalo. \u017dupnik Brkovi\u0107 je zapo\u010deo njezinu rekonstrukciju. Kad su ve\u0107a slavlja, svi dolaze u \u017eupnu crkvu koja im je ponos. Isto tako naizmjence su slavlja po kapelama u Kuli Norinskoj, Podrujnici i Krvavcu. Tu su jo\u0161 kapele sv. Martina, zatim sv. Nikole i sv. Roka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovdje su ostali stari pu\u010dki pjeva\u010di, dakle nisu to klapska pjevanja i nije se to pretvorilo u neke klape kao drugdje. Njeguju izvorno pu\u010dko pjevanje koje je vezano uz crkvu, uz liturgiju. To je ne\u0161to jedinstveno i veli\u010danstveno. Pojedinci pri \u017eupi pjevaju cijeli svoj \u017eivot. Njihovo pjevanje i njihova tradicija odr\u017eala se i nije podlegla utjecajima sa strane. Ponekad smo krivo shvatili liturgijsku obnovu pa smo sve poukidali \u0161to se moglo ukinuti. Ovo je mala sredina, bez puno doseljenika, koja je uspjela zadr\u017eati svoje obi\u010daje, svoje obrede, naravno u skladu s crkveno-liturgijskim propisima. Ovdje se uistinu mo\u017ee do\u017eivjeti Veliki tjedan i korizma u onom pravom smislu, jednostavno nije mogu\u0107e biti ravnodu\u0161an na tu sna\u017enu pobo\u017enost i uronjenost u klju\u010dne doga\u0111aje muke, smrti i uskrsnu\u0107a. Tu su sna\u017eni bratimi koji sve sami organiziraju. Pjeva se Muka, procesija ide kroz selo. Narod je ovdje jako pobo\u017ean. Sprovodi su ostali jo\u0161 uvijek sna\u017ena tradicija, a \u0161to je posebno ostalo lijepo i \u0161to se \u010duva, to je praksa da svi dolaze u crkvu na sprovode. Dr\u017ei se do sprovoda, do tradicije. Postoje mrtva\u010dnice, to je napravljeno za vrijeme \u017eupnika Brkovi\u0107a.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pored pu\u010dkih pjeva\u010da u \u017eupi djeluje mje\u0161oviti pjeva\u010dki zbor, zatim dje\u010dji zbor. Liturgija se poku\u0161ava odr\u017eati na najsve\u010danijoj razini. K tome, postoji ministrantska zajednica, zatim liturgijska skupina. Svi su oni aktivni i slo\u017eni. Me\u0111u ovakvim ljudima lijepo je biti sve\u0107enik, \u017eupnik. Na\u017ealost, mi u Crkvi \u010desto se bavimo sva\u010dim, a najmanje svojim poslom. Treba ljudima dati malo utjehe, ne treba ih stalno kritizirati. Kad danas pogledamo s kojim se te\u0161ko\u0107ama ljudi suo\u010davaju, zapravo da su ih svi iznevjerili, ostavili, mi ih sve\u0107enici ne smijemo iznevjeriti. Ljudima treba ponudi Boga, dati im zdravu duhovnost. \u010cesto se moramo zapitati \u010dime se bavimo. Imamo svoju zemlju, svoju slobodu, svoj novac. Mi smo se po\u010deli baviti statistikom i matematikom. Poku\u0161avam me\u0111u ovim ljudima u prvom redu biti sve\u0107enik.\u00ab<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Mje\u0161tani sve obnovili<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U \u017eupi je aktivno pastoralno vije\u0107e koje \u010dine: Nikola Nikoli\u0107, Nedjeljko Zloji\u0107, Ante Brljevi\u0107, Dino Jerkovi\u0107, Ante Barbir, Ivan Raki\u0107 i Matija \u0160prlje. U \u017eupnom su ekonomskom vije\u0107u: Matija \u0160prlje, Andrija Gnje\u010d i Nedjeljko Zloji\u0107. Marljivo\u0161\u0107u mje\u0161tana u \u017eupi su obnovljeni sakralni objekti, i to u izvornom obliku. Pod vodstvom Mirka Raki\u0107a vra\u0107eni su u negda\u0161nji kameni stil za vrijeme \u017eupnikovanja don Zrinka Brkovi\u0107a. Obnovljena je \u017eupna ku\u0107a, crkva, ure\u0111ene su postaje kri\u017enog puta. \u00bbTada sam bio \u010dlan \u017eupnoga pastoralnog vije\u0107a i uklju\u010den sam u sve aktivnosti u \u017eupi, ponajprije u gradnju i obnovu sakralnih objekata, \u0161to se posebno \u010dinilo posljednjih godina\u00ab, isti\u010de aktivni \u017eupljanin Raki\u0107. \u00bbPuno je toga pokrenuto za vrijeme \u017eupnika don Zrinka Brkovi\u0107a, zapravo on je jednostavno imao osje\u0107aj za ovo podru\u010dje, pa se tako odlu\u010dio za obnovu sakralnih objekata na podru\u010dju \u017eupe. Okupio je narod, namakao sredstva i krenuo s obnovom. Prije toga objekti su bili skoro u ru\u0161evnom stanju, potpuno zapu\u0161teni, bilo je pitanja dana kad \u0107e se sru\u0161iti. Tako smo po\u010deli 1999. obnavljati sakralne objekte, vra\u0107ati ih u njihov izvorni oblik. Najprije smo radili na staroj \u017eupnoj ku\u0107i, dakle odatle smo krenuli, i to smo napravili 1999. Prije toga, doslovce, sve je to propadalo. To smo po\u010deli raditi izvorno u kamenu, premda su mnogi prigovarali da to nije dobro. No, \u017eupnik Brkovi\u0107 je anga\u017eirao \u017eupljane, jednostavno ljudi su ga slu\u0161ali, doslovce poveo je \u017eupljane za sobom. Kad je god \u0161to trebalo ovdje, on je bio tu, dovezao je materijal, okupio radnu snagu, organizirao akcije. Premda su svi \u017eupljani bili uklju\u010deni svatko na svoj na\u010din, ve\u0107inu tereta je podnijelo oko 25 ljudi, i to prete\u017eno umirovljenika. To je dokaz da se mo\u017ee odraditi kad se ne\u0161to ho\u0107e, samo je va\u017ena dobra organizacija. Narod voli svoju crkvu i po\u0161tuje sve\u0107enika, dakle stalo im je do crkve, samo ih je netko trebao pokrenuti. Nije se to radilo konstantno, zapravo radilo se po fazama koliko je bilo sredstava i koliko se moglo. \u017dupnik Brkovi\u0107 upoznao se s tada\u0161njim \u017eupanom Ivom \u0160prljom koji nam je puno pomogao jer je bio iz na\u0161e \u017eupe. No briga \u017eupnika za svaku sitnicu, posebno kad smo izvodili radove, o\u010ditovala se i kroz njegove dolaske. On je znao do\u0107i desetak puta, razgovarati s nama, gledati, raspitivati se, pomagati. Kad je narod vidio da \u017eupnik to \u017eeli, puno ljudi je tu pomoglo i radilo na obnovi. \u017dupnik me pitao mogu li ja to raditi, na \u0161to sam odgovorio da mogu i da to \u017eelim; onda mi je povjerio sve radove. Imao sam kolegu koji mi je pomagao, a to je Mate Crn\u010devi\u0107 iz susjedne \u017eupe. Manje-vi\u0161e, sve je ra\u0111eno pod na\u0161im vodstvom, mi smo na neki na\u010din bili izvo\u0111a\u010di i koordinatori radova. Poslije obnove svi su sretni i zadovoljni jer jako se puno napravilo u kratkom roku, a povjerenje koje je u nas \u017eupnik imao i ta komunikacija jo\u0161 vi\u0161e nam je davalo snagu i podr\u0161ku\u00ab &#8211; posvjedo\u010dio je Raki\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Pu\u010dko pjevanje oboga\u0107uje liturgiju<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Aktivan u \u017eupi je \u017deljko Vu\u010dkovi\u0107 Konzul. Ro\u0111en je u \u017eupi Bagalovi\u0107 i ondje je proveo cijeli \u017eivot. \u00bbU obitelji imam suprugu i dvoje djece, k\u0107er i sina, oni su zasnovali svoej obitelji\u00ab, ka\u017ee aktivni \u017eupljanin Vu\u010dkovi\u0107. \u00bbRadio sam na obnovi crkve, pomagao koliko sam mogao i sve \u0161to radim za crkvu to je iz ljubavi. Uklju\u010den sam u sve \u0161to treba u pomo\u0107i \u017eupniku, jer crkva je ponos na\u0161eg mjesta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Gledaju\u0107i u cjelini, ovdje ima \u017eivota, zapravo tu je lijepo \u017eivjeti. \u0160to se ti\u010de posla, snalazimo se, zapravo prilago\u0111avamo se nastalim situacijama. Tu se narod bavi dosta poljoprivredom, ponajprije uzgojem mandarina. Jo\u0161 je to isplativa djelatnost. Dodu\u0161e, ove godine je bila jaka zima, i prema nekim procjenama uni\u0161teno je vi\u0161e od 50% mandarina. \u017divimo u Krvavcu II, pa kako nemamo mosta preko Neretve, obilazimo kroz tri \u017eupe da do\u0111emo do svoje \u017eupne crkve u Bagalovi\u0107u. Iako smo kilometar udaljeni preko Neretve, moramo okolo obilaziti do \u017eupne crkve. Spas je \u0161to imamo u svakom selu kapelice, no ovdje je \u017eupa i ona nas sve okuplja i ujedinjuje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U obnovu na\u0161e \u017eupe, na\u0161e \u017eupne crkve jako smo puno ulo\u017eili. Uklju\u010den sam u odr\u017eavanje. Prije je bio velik problem jer do \u017eupne crkve nismo imali elektri\u010dnu energiju, klasi\u010dni vod, nego smo se slu\u017eili agregatima. Tako sam uvijek prije mise to pripremao, palio agregate. No, dolaskom \u017eupnika Brkovi\u0107a sve se promijenilo. On je jednostavno poveo ljude, organizirao sve i te\u0161ko bi se to napravilo da nije bilo njega. Osjetio je da narod ima volju. Tako smo nakon \u010detrdeset godina dobili struju. Bili smo jedina \u017eupa koja nije imala struju do 1999. Struja nas je stajala oko 400.000 kuna. Valja jo\u0161 istaknuti da je \u017eupan, pokojni Ivan \u0160prlje koji je iz na\u0161e \u017eupe, puno pomagao da se to sve realizira, pa je uz \u017eupnika bio u sve uklju\u010den. Narod je tu slo\u017ean, radi\u0161an, samo ga je trebalo pokrenuti.\u00ab<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ivan Antunovi\u0107 je sakristan je u crkvi od 2004. Zaposlen je u Plo\u010dama. \u00bbIz moje generacije manje-vi\u0161e svi su zaposleni, samo ovisi kako se tko sna\u0161ao\u00ab, ka\u017ee sakristan Antunovi\u0107. \u00bbOvo je jako lijep kraj prikladan za poljoprivredu, no tu je problem \u0161to mladi slabo rade u poljoprivredi. Budu\u0107nost ovoga kraja jako je dobra, ponajprije zahvaljuju\u0107i polo\u017eaju i plodnom tlu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u0160to se ti\u010de Crkve, tu se tako\u0111er mo\u017ee re\u0107i da se sve o\u010duvalo kao i prije. Dovoljno je pogledati kako se dolazi u crkvu. Mogu re\u0107i da sedamdeset posto mladih dolazi u crkvu. Manje-vi\u0161e ve\u0107ina nas se doselila iz okolnih mjesta s podru\u010dja \u017eupe, zapravo spu\u0161tali su se k Neretvi. Moji su se doselili u Krvavac, naselje uz Neretvu, iz Desni. Ovaj kraj nije ni u \u010demu problemati\u010dan, to vidim. Kao sakristan vodim brigu, pripremim sve za misu. U \u017eupi imamo i dobar zbor koji vodi Maja Jerkovi\u0107. To je mje\u0161oviti zbor koji okuplja tridesetak \u010dlanova. Uz njih tu su pu\u010dki pjeva\u010di, a to je sna\u017ena tradicija i, hvala Bogu da se o\u010duvala kao nigdje drugdje. Mile \u0106endo vodi pu\u010dke pjeva\u010de. Oni se me\u0111usobno organiziraju kako njima odgovara, dogovaraju se sa zborom \u0161to \u0107e tko i kada pjevati. Odnedavno imamo i ve\u010dernju misu, dakle na podru\u010dju \u017eupe su tri mise. Tu dolazi puno ljudi u crkvu, unato\u010d tomu \u0161to je crkva udaljena u brdu. No sada do nje ima put, rasvjeta, obnovljena je i svi vole do\u0107i u \u017eupnu crkvu.\u00ab<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Mala zajednica sa svim slu\u017ebama<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nikola Jaki\u0107 iz Momi\u0107a u\u010denik je sedmog razreda osnovne \u0161kole u Kuli Norinskoj. \u00bbU obitelji imam brata, dvije sestre i roditelje\u00ab, ka\u017ee ministrant Jaki\u0107. \u00bbU \u0161kolu idem u Kulu Norinsku i ima nas 31 u razredu. A tu u Momi\u0107ima ima nas sedam ministranata koji smo redoviti na nedjeljnim misama. Dolazimo petkom, tu se dru\u017eimo, nastojimo nau\u010diti sve \u0161to se ti\u010de ministrantske slu\u017ebe. Zatim, malo se poigramo, pjevamo, rasporedimo \u0161to \u0107e tko raditi i koju \u0107e ulogu preuzeti na nedjeljnoj misi. Ministrirati sam po\u010deo prije \u0161est godina, jako mi je lijepo jer se me\u0111usobno po\u0161tujemo i poma\u017eemo jedni drugima.\u00ab<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ministrant Jakov Juri\u0107 ide u osmi razred, a ministrira od tre\u0107eg razreda osnovne \u0161kole. Kako ka\u017ee, glavni je i najstariji ministrant. \u017divi s roditeljima, dvojicom bra\u0107e i sestrom. \u00bbU na\u0161em razredu je 13 u\u010denika, zapravo nema nas puno u \u0161koli. Kasnije \u0107u nastaviti srednju \u0161kolu u Metkovi\u0107u, a onda \u0107emo dalje vidjeti. Kad zavr\u0161im \u0161kolu, volio bih tu ostati i tu \u017eivjeti. Tu mi je najljep\u0161e.\u00ab<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Filijala u Momi\u0107ima ima i svoj zbor koji vodi Andrijana Ple\u010da\u0161, u\u010denica prvog razreda jezi\u010dne gimnazije u Metkovi\u0107u. \u00bbU gimnaziji je u razredima po 30 u\u010denika, puno vi\u0161e za razliku dok sam bila tu u osnovnoj \u0161koli. Namjeravam studirati, a onda se tu vratiti. No, to je jo\u0161 daleko. Sviram u crkvi ve\u0107 godinu i pol. U\u010dila sam svirati glasovir u glazbenoj \u0161koli u Metkovi\u0107u. Tu nije onaj klasi\u010dni zbor u crkvi. Zapravo mi tu promi\u010demo pu\u010dko pjevanje, nastojimo da se uklju\u010de svi u liturgiju. Mladi su malo srame\u017eljivi i nisu toliko zainteresirani da bismo imali onaj klasi\u010dni zbor. Ali \u017eupnik nas poti\u010de, poku\u0161ava nas okupiti, ohrabriti da se ne bojimo pjevati. Okupljamo se redovito petkom, zasada do\u0111u oni mla\u0111i iz ni\u017eih razreda, dok oni iz srednje \u0161kole, dakle iz moje generacije, nekako su nezainteresirani. Od malih nogu idem s roditeljima redovito u crkvu. Imam tri starija brata, oca i majku. Kad smo svi na okupu, onda molimo u obitelji. Danas je problem \u0161to je te\u0161ko sve okupiti na jednom mjestu, svatko ode za svojim poslom. Osobno se uvijek pomolim, jer mi to daje snagu.\u00ab<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prema statistici, \u017eupa Bagalovi\u0107 ima oko 1.420 stanovnika, dakle oko 440 obitelji. Na\u017ealost, kao i drugdje, broj stanovnika opada u odnosu na 20, 30 godina ranije. Naprimjer, 1977. bilo je oko 1.800 stanovnika. Ove godine ima 15 prvopri\u010desnika, a u prvom razredu je osam u\u010denika. Na razini \u017eupe vi\u0161e je umrlih nego ro\u0111enih. Ta se brojka kre\u0107e oko petnaest. U Kuli Norinskoj je osnovna \u0161kola koju poha\u0111a oko 130 u\u010denika. \u00bbOvdje se uistinu mo\u017ee do\u017eivjeti Veliki tjedan i korizma u onom pravom smislu, jednostavno nije mogu\u0107e biti ravnodu\u0161an na tu sna\u017enu pobo\u017enost i uronjenost u klju\u010dne doga\u0111aje muke, smrti i uskrsnu\u0107a. Pjeva se muka, procesija ide kroz selo. Narod je ovdje jako pobo\u017ean. Svi su oni aktivni i slo\u017eni. Me\u0111u ovakvim ljudima lijepo je biti sve\u0107enik, \u017eupnik. Na\u017ealost, mi u Crkvi \u010desto se bavimo sva\u010dim, a najmanje svojim poslom. Treba ljudima dati malo utjehe, ne treba ih stalno kritizirati. Kad danas pogledamo s kojim se te\u0161ko\u0107ama ljudi suo\u010davaju, zapravo da su ih svi iznevjerili, ostavili, mi sve\u0107enici ih ne smijemo iznevjeriti\u00ab, ka\u017ee \u017eupnik Radovi\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/kulanorinska.hr.win7.mojsite.com\/web\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/Ministranti.jpeg\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignnone size-medium wp-image-3258\" title=\"Ministranti\" src=\"https:\/\/kulanorinska.hr.win7.mojsite.com\/web\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/Ministranti-300x168.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"168\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Izvor: www.glas-koncila.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Web stranica Op\u0107ine Kula Norinska prenosi op\u0161irnu reporta\u017eu poznatog katoli\u010dkog glasila &#8220;Glas Koncila&#8221; o \u017dupi Bagalovi\u0107i koja obuhva\u0107a Krvavac, Krvavac II, Kulu Norinsku, Matijevi\u0107e, Momi\u0107e i Podrujnicu: U pitomom nizinskom neretvanskom slivu smjestila se op\u0107ina Kula Norinska. Nalazi se uz Neretvu ju\u017eno od Metkovi\u0107a na&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3258,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4,5,6,7,8,9,12],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kulanorinska.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3257"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kulanorinska.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kulanorinska.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kulanorinska.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kulanorinska.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3257"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kulanorinska.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3257\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kulanorinska.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3258"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kulanorinska.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kulanorinska.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kulanorinska.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}